Iako to medijatorima zvuči normalno i logično, činjenica je da tek 26% građana vjeruje u pravosudni sistem Srbije, a još manji procenat uopšte zna šta je medijacija ili vjeruje u nju. I onda tu dolazimo do pitanja od milion dolara: kako uopšte promovisati uslugu koju ljudi ne razumiju ili kojoj ne vjeruju, na tržištu koje po prirodi nije otvoreno ka alternativama?

Iz mog iskustva, odgovor leži u razumijevanju psihologije našeg specifičnog tržišta:

Balkan nije samo geografski pojam – to je mentalni prostor u kojem se već decenijama njeguje nepoverenje prema svim državnim institucijama i formalnim procesima. To je prostor gdje se konflikti češće rješavaju „preko veze“, kroz lične odnose i dogovore, nego putem sistema. Ljudi će prije potražiti „poznanika koji poznaje nekoga“ nego stručnjaka s referencama.

U takvom okruženju, marketing medijacije ne može izgledati kao klasičan B2B marketing. On mora biti mnogo ličniji, empatičniji i fokusiran na povjerenje, a ne na prodaju.

Zato hajde da razložimo pet različitih ideja o tome kako može da se marketira medijacija u Srbiji i regionu – uz konkretne primjere kako to raditi efikasno i autentično.

1.     Medijacija se ne prodaje. O medijaciji se edukuje.

Prva greška koju medijatori prave je da pokušavaju da prodaju svoju uslugu kao bilo koji drugi servis. Ali medijacija nije servis – ona je fundamentalna promjena mentaliteta o tome kako se konflikti rešavaju.​

Istraživanja pokazuju da je od kada je donešen Zakon o medijaciji u Srbiji, pa sve do danas, primjena medijacije ostala marginalna. Iako je IFC program u regionu obučio preko 500 medijatora i kreirao mrežu od 18 medijacijskih centara, većina ljudi i dalje ne zna šta je medijacija ili kako funkcioniše.

Štaviše, čak i oni koji znaju za nju često je smatraju „slabom“ opcijom u odnosu na sud – što je paradoks, jer kao što sam rekla, samo 26% građana ima povjerenje u sudski sistem kojem inače daje primat.​

Zato edukativni sadržaj mora biti srž tvog marketinga. Ali ne edukacija u vidu akademskih tekstova o „alternativnim metodama rešavanja sporova“ – već konkretnih priča koje demistifikuju proces.

Pa tako, umjesto klasične objave tipa: „Medijacija je efikasan način rješavanja sporova koji štedi vrijeme i novac“ (što je dosadno i generičko), napiši ovako:

„Marko i njegov bivši poslovni partner su išli na sud tri godine. Troškovi advokat: 12.000 eura. Vremena provedenog na saslušanjima: 47 sati. Nerviranja: beskrajno. Onda su probali medijaciju. Četiri sata razgovora, 800 eura troška, i sporazum koji su obojica potpisali. Razlika? U medijaciji niko nije gubio – obojica su dobili ono što im je bilo najvažnije.“

Vidiš razliku? Prva verzija govori šta je medijacija. Druga verzija govori o Marku – a Marko je čovjek sa čijim problemom se tvoja ciljna publika može identifikovati.​

Ali edukovati ne znači samo pričati o uspjesima. Edukovati znači adresirati sve strahove i zablude koje ljudi imaju.

Na primjer, jedan od najvećih strahova vezanih za medijaciju u našem regionu je strah od nedostatka kontrole. Ljudi osećaju da u medijaciji nemaju „moć“ koju bi imali u sudnici gdje sudija donosi odluku. To je potpuno iracionalno jer u sudnici najmanji stepen kontrole imaš, ali taj strah mora biti direktno adresiran u tvojem marketingu.​

To možeš riješiti npr. kroz seriju LinkedIn postova pod naslovom „5 mitova o medijaciji koje sprečavaju ljude da uštede hiljade eura“ i u svakom pojedinačnom postu detaljno razbij jedan mit sa primjerima iz prakse.

2.     Medijacija zahtjeva izgradnju povjerenja kroz radikalnu transparentnost i ljudsku priču.

Na Balkanu, ljudi ne rade poslove sa firmama. Rade poslove sa ljudima koje poznaju, ili sa ljudima koje im neko koga poznaju preporuči. Zato tvoj lični brend mora biti jači od tvog profesionalnog brenda.​

To znači: manje korporativnog, više ljudskog. Pokaži ko si kao čovjek, ne samo kao medijator. Budi transparentan o svojim slabostima, koliko si o svojim snagama i uspjesima.

Ispričaj zašto si uopšte odlučio da se baviš medijacijom, koje su ti bile sumnje na početku, i šta si naučio kroz konkretne slučajeve. Ljudi ne vjeruju “stručnjaku za rješavanje sukoba” –  vjeruju osobi koja pokazuje da i sama razumije kako sukobi izgledaju u stvarnom životu.

Na primjer:

“Kad sam tek počinjao, mislio sam da će svaka medijacija završiti happy endom. Onda sam radio sa dva brata koji nisu razgovarali deset godina. Treći sat razgovora, jedan od njih ustaje i odlazi. Nisam znao da li da zaustavim proces ili da nastavim. Tog dana sam naučio da je uspjeh u medijaciji ponekad samo to što su dva čovjeka prvi put nakon decenije sjela u istu prostoriju. Od tada klijentima uvijek kažem – medijacija ne garantuje dogovor, ali garantuje razgovor, što je često više nego što ćete dobiti u sudnici.”

Ovakva priča čini te ljudskim. A ljudskost je u ovom poslu ključ valute povjerenja.

Dodatno, transparentnost ne staje na ličnoj priči – mora se vidjeti i u tvom radu.

Objasni svoj proces, strukturu naknade, i realne granice očekivanih rezultata. Ljudi koji su tvoja ciljna publika ne traže “idealno”, ali traže “iskreno”. To potvrđuju i istraživanja u B2B marketingu, gdje je 81% potrošača istaklo da mora vjerovati brendu prije nego što od njega nešto kupi.

A povjerenje ne gradiš kroz poliran imidž, već kroz autentičnost, ranjivost i jasnoću.

Zato: pokaži svoje lice, glas i priču – jer ako se ljudi ne mogu poistovjetiti s tobom, teško će povjerovati u proces koji vodiš. I naravno, ako ti zatreba pomoć u kreiranju marketing strategije za tvoju uslugu medijacije, uvijek možeš da zakažeš besplatan sastanak upoznavanja sa mnom i saznaš koje ti sve opcije stoje na raspolaganju.

3.     Medijacija nije samo jeftina alternativa sudstvu. Ona je takođe premium usluga.

Jedan od najvećih problema kada se marketira medijacija na našim prostorima je taj što se ona često pozicionira ISKLJUČIVO kao „jeftinija alternativa sudu“ i ništa više.

Ako ti je cilj da cijeli život radiš za male pare ili ljude sa malo para, onda okej. Ne postoji problem sa ovakvim messagingom.

Sa druge strane, ako ti je cilj B2B medijacija, odnosno ako ciljaš, recimo, kompanije koje se bave energetskim i investicionim sporovima, onda ti ovakav marketing ne ide u prilog, a evo i zašto:

Kada kažeš „jeftinija alternativa“, ljudi čuju „inferiorna opcija“. Nisko cijenjeni servisi ne generišu povjerenje.​​

Umjesto toga, medijaciju treba pozicionirati kao ekskluzivnu, visoko specijalizovanu uslugu za sofisticirane klijente koji cijene svoju reputaciju, vrijeme, i strateški pristup rješavanju konflikata.​

Ovo za tebe znači fokus na usku nišu u marketingu. Ne trebaš da budeš „medijator za sve vrste sporova“ – ti trebaš biti npr. „medijator specijalizovan za međunarodne investicione i energetske sporove sa iskustvom u multi-party pregovorima“. Nikola Tomić, kao medijator u Srbiji, ovo radi izanredno – i to mu automatski podiže percipiranu vrijednost njegoveusluge jer pokazuje da nije generalista, već ekspert.​

4.     Marketing medijacije kroz kulturno specifičan storytelling koji se skalira.

Balkan ima svoje specifičnosti koje moraju biti integrirane u marketing.

Kultura časti, dužih interpersonalnih odnosa, paternalistički pristup autoritetu, preference za rješavanje problema kroz „veze“ umjesto kroz formalne procese – sve to mora biti dio tvog marketinga, ali na način koji to pretvara u prednost, ne nedostatak.​

Primjer: U regionu postoji cultural preference za „mirovne posrednike“ koji imaju autoritet u zajednici (starine sela, ugledni poslovni ljudi, itd.). Medijator nije daleko od te tradicije – zapravo, formalizuje je i dodaje joj pravnu težinu.​

To možeš uzeti u obzir kada marketiraš medijaciju na LinkedIn-u. Na primjer:

„Moj djed je bio taj koji je rješavao svađe u selu. Ljudi su dolazili kod njega jer su mu vjerovali – i jer je znao kako da čuje obe strane bez osuđivanja. To je bila neformalna medijacija prije nego što sam ja uopšte znao da ta riječ postoji. Danas, ja radim nešto slično – samo što umjesto kafane i rakije, koristimo konferencijsku salu i obvezujući sporazum. Ali princip je isti: dvije strane koje imaju konflikt, jedan neutralan posrednik koji im pomaže da pronađu rješenje koje obojica mogu prihvatiti.“

Ovakav pristup:

• Koristi lokalnu kulturu kao most do moderne prakse​
• Smanjuje strah od „strane, zapadnjačke“ prakse
• Gradi povjerenje kroz povezivanje sa poznatim i cijenjenim vrijednostima
• Univerzalizuje priču tako što govori o ljudskim potrebama koje su iste svuda

I da: ovakav ti pristup omogućava lako regionalno skaliranje, jer iako pišeš na srpskom za domaće tržište, paralelno gradiš reputaciju koja se preliva i na druge Balkanske zemlje – jer problemi su slični, jezik je razumljiv, i kultura je bliska.

Posebno za međunarodne sporove gdje su uključene strane iz različitih Balkanskih zemalja, biti poznat kao medijator koji razumije regionalno kulturološko nasljeđe je ogromna prednost.​

5.     Medijacija ne mora da bude usluga. Može da bude i proizvod.

Ako pak ne želiš da trošiš vrijeme ne prodaju usluge koju ljudi ne razumiju, druga opcija ti je da transformišeš svoje znanje u format koji ljudi žele da kupe.​

Na primjer, Ivana Mintas Kos iz Hrvatske je to odlično shvatila i primjenila tako što je napravila program „pregovaranje za poduzetnice.“ To nije njen jedini program, ali je meni prvi uhvatio pažnju.

A uhvatio mi je pažnju jer, sa njim, Ivana ne prodaje riješenje za problem, već alat koji će preduzetnice učiniti jačim. Ona prodaje osnaženje. To je fundamentalna psihološka razlika.​

Još važnije – radionice i programi obuke Ivani nude nešto što individualna medijacija teže može ponuditi:

• Model kontinuiranog, predvidiljivog prihoda.​
• Skalabilnost.

Dok individualna medijacija zahtijeva tvoje direktne sate rada (što znači da nikada nemaš više od 160 sati mjesečno koje možeš naplatiti), radionice i programi mogu da:​

• Opsluže više učesnika istovremeno (1 sat tvog vremena = 20 ljudi plaća)
• Kreiraju „pasivni“ prihod kroz online kurseve i self-paced programe
• Generiše recurring revenue kroz godišnje korporativne ugovore
• Stvaraju materijal koji možeš prodavati beskonačno (digitalni proizvodi)​

Zato model radionica i obuka može biti odličan za marketing medijacije na Balkanu, a i zato što brojke i istraživanja pokazuju da sve veći broj malih i srednjih kompanija traži upravo obuke iz pregovaranja, rješavanja konflikata i asertivne komunikacije, što su sve specijalizovane vještine koje medijatori posjeduju.

Na primjer, istraživanja pokazuju da menadžeri troše 25% svog vremena na rješavanje konflikata u timu. To znači da menadžer sa platom od 5,000 eura mjesečno troši 1,250 eura mjesečno vrijednosti svog vremena na conflict management. Ako radionica smanji to za samo 10%, ta ušteda je 125 eura mjesečno = 1,500 eura godišnje samo po jednom menadžeru. A tvoja radionica košta npr. 2,500 eura i pokriva 12 menadžera.

To je „strategic investment“ za kompaniju umjesto „damage control“.​ To je masivan ROI.

Zaključak

Sve u svemu, marketing medijacije u Srbiji, i generalno na Balkanu, nije lak. Ali to je upravo razlog zašto postoji ogromna prilika za one koji su voljni da urade ovaj posao ispravno – kroz prodaju promjene perspektive. Strpljivo, dosljedno, i uz duboko razumijevanje ljudske prirode. Baš kao i sama medijacija.

Kombinacijom edukativnog sadržaja, lične autentičnosti, premium pozicioniranja, kulturno relevantnog storytellinga, i malo „out of the box“ razmišljanja, moguće je izgraditi prepoznatljiv brend koji privlači upravo one klijente koji razumiju vrijednost medijacije – i koji su voljni da plate za nju.

Ali – radi samo ako ti je postavljena dobra content marketing strategija.

Bez nje, većina preduzetnika i malih firmi upadne u istu zamku: pišu nasumične postove na društvenim mrežama, objavljuju nešto samo kad imaju inspiraciju, a onda se pitaju zašto nakon tolikog silnog truda ne dobijaju klijentei.

Ili, sa druge strane, ulože u sajt po principu „ma bitno je samo da ga imam, da se nađe“, ali ne nastave sa smislenom ulaganjem u njega, pa im on stoji kao digitalni bilbord koji niko ne primjećuje.

Drugim riječima, content marketing strategija je važna ako:

• želiš da ljudi ne samo čuju za tvoju uslugu već i da ti vjeruju dovoljno da je plate koliko je ti cijeniš
• nemaš neograničen budžet za oglase i treba ti dugoročno rješenje (jer oglas čim ugasiš – on prestane da donosi rezultate)
• znaš da tvoj biznis vrijedi, ali tvoja publika još uvijek to ne zna

Ovaj tekst će ti pomoći da shvatiš kako jedna content marketing strategija treba da izgleda, kakve razlike postoje između društvenih mreža i sajta, kao i kako da ne pišeš sadržaj samo “da nešto izbaciš”, nego da gradiš sistem koji radi za tebe mjesecima i godinama

Drugim riječima, dobićeš praktičan vodič kako da tvoj sadržaj prestane da bude trošak vremena i energije i postane investicija koja ti donosi klijente.

1.     Da li je content marketing strategija isto što i marketing strategija?

Ne, i to je važno razjasniti odmah. Marketing strategija ima dosta veću širinu nego content marketing strategija.

Ona ti kaže kako da ostvariš svoje ciljeve, po čemu si poseban na tržištu, ko su ti kupci, gdje ih možeš sresti, koja je glavna vrijednost tvog proizvoda/usluge i kako da taj proizvod/uslugu prodaš sa resursima koje imaš na raspolaganju.

Recimo, ako izdaješ apartmane na Zlatiboru, marketing strategija obuhvata sve – od toga:

• Ko bi sve iznajmio baš takav apartman kakav ti imaš
• Zašto bi iznajmili tvoj a ne konkurentov
• Kako doći do tih ljudi putem plaćenih oglasa
• Kako optimizovati Booking oglas ili sajt (ako ga imaš) da toj publici iskačeš među prvima kada traže apartmane u Zlatiboru
• Da li da koristiš TikToku, Instagramu, ili neki drugi kanal za promociju
• Da li sarađivati sa turističkim blogerima, influenserima, nekim trećim licima
• Da li raditi email kampanje za povratnike, itd.
• Koliko novca da uložiš u koji vid marketinga
• Šta još treba da radiš pored objavljivanja marketinških sadržaja

Content marketing strategija, s druge strane, se fokusira isključivo na sam sadržaj, odnosno kako ga kreirati tako da ujedno edukuje, gradi povjerenje, dovodi do toga da te ljudi upamte kao idealno i jedino riješenje za određeni problem, i da onda na kraju proda.

Pa tako, ako znaš da je za tvoju uslugu dobro da imaš dobro optimizovan sajt, i da te tvoja publika hoće angažovati nakon čitanja bloga na njemu, content marketing strategija će ti reći tačno kakav blog da napišeš i kako. Ili npr. ako znaš da je Instagram idealan kanal za tebe, content marketing strategija će ti reći tačno kakve storije da praviš, kakve carousele, kakve snimke, itd.

2.     Vrste content marketing strategije: sajt vs. društvene mreže

Jedan te ista content marketing strategija teško da može da radi jednako efektivno i na sajtu i na svim mrežama.

Prosto, sajt i mreže ne funkcionišu po istim pravilima igre.

Naime, na sajtu igraš dugoročnu igru – pišeš tekstove za ključne riječi koje se dosta pretražuju, tako da se čitaju i za godinu dana, vodiče koje Google (a sad i vještačka inteligencija) izbacuje  kad neko traži rješenje slično tvom, optimizuješ ih tako da se dobro rangiraju (SEO), itd.

Rad na sajtu, zapravo, umnogome liči na zidanje kuće. Sporo je, nije nužno još toliko skupo na našem tržištu jer malo ko pametno radi SEO, ali svaki tekst je cigla koja ostaje i obavlja posao za koji je postavljena godinama, kontinuirano gradeći tvoju reputaciju.

Na mrežama, pak, igraš bržu igru. Na video platformama, ljudi skroluju, traže kratke fore, priče koje im u sekundi privuku pažnju. Tu je sadržaj potrošan, traje jedan-dva dana i nestane ako ga ne osvježavaš stalno. Naravno, postoje i mreže na kojima je životni ciklus sadržaja duži, po 2-3 nedelje (npr. LinkedIn) i tu je važan zbirni efekat kontinuiranog ličnog brendiranja. Sve zavisi od platforme do platforme.

U svakom slučaju, zato content marketing strategija za sajt i za društvene mreže izgledaju slično na papiru, ali u praksi imaju potpuno različite ciljeve i taktike.

Hajde da ih razdvojimo:

1.      Content marketing strategija za sajt

Rekli smo, dakle, da je sajt tvoja baza. To je mjesto gdje ljudi dolaze da provjere da li zaista znaš šta pričaš. I ako ga odradiš kako treba, može da radi za tebe godinama – bez ikakvog dodatnog troška za oglase (mada je investicija u oglase pametna ideja).

Ali, ovde je jako bitno naglasiti da nije dovoljno samo “pisati tekstove”, jer to je najčešća greška.

Preduzetnici i kompanije često uzmu pa pišu ono što je njima interesantno i kako im šta padne na pamet, a to rijetko kad donosi rezultate jer iza toga ne postoji – you guessed it – content marketing strategija.

Moraš da pišeš sadržajte za sajt sa jasnim razumevanjem šta ljudi traže na Google-u (a sad i u ChatGPT-u) i kako se ponašaju dok traže.

Na primjer: ako si advokat za privredno pravo, nećeš pisati “Istorija privrednopravnog zakonodavstva u Srbiji”. Okej, kapiram, tebe i tvoje kolege to zanima, ali klijenta zanima konkretno: “Kako izgleda postupak naplate potraživanja od firme koja ti duguje” ili “Kako se zaštititi ugovorom kada posluješ sa inostranim partnerima”.

E tu dolazimo do SEO-a. Ne možeš da pogađaš teme napamet. Potrebno je istraživanje ključnih reči – i da budem potpuno direktna, besplatne verzije alata nisu dovoljne. Ako ozbiljno gradiš sajt, koristićeš nešto poput Semrush-a (oko 140$ mesečno) jer tek tada dobijaš pravi uvid u to šta ljudi zaista traže.

Naravno, bitna je i struktura tema koja biraš za svoj blog. Sve moraju biti međusobno smislene.

Treba da imaš pillar stranicu na kojoj je obrađena šira tema, a oko nje blog tekstove koji detaljnije obrađuju uža pitanja. Tako gradiš mrežu sadržaja gdje svaki tekst “hrani” onaj glavni, a Google to voli.

Pored blogova, tu su i drugi formati koje možeš i treba da koristiš:

• Case studies (anonimizovane/neanonimizovani) gdje pokazuješ kako si riješio neki problem za klijenta.
• E-book koji korisnik može da preuzme, a koji će mu npr. biti od koristi za identifikaciju ili riješenje nekog problema na sitnijem nivou.
• FAQ stranica sa kratkim i jasnim odgovorima na ono što ljudi stalno pitaju.

Poenta je jednostavna: praviš biblioteku znanja koja odgovara na realna pitanja tvojih potencijalnih klijenata. Oni se zadrže na sajtu, pročitaju više tekstova, uvide da znaš šta radiš – i kontaktiraju te.

2.      Content marketing strategija za društvene mreže

Društvene mreže su kao kafić, a ti stalno razgovaraš sa gostima.

Ljudi ne dolaze na LinkedIn ili na Instagram da čitaju dugačke vodiče o optimizaciji procesa. Oni dolaze da dobiju korisnu „bite-sized“ informaciju, primjer iz prakse, kratak savjet koji odmah mogu da primjene, da pročitaju ličnu priču sa kojom i sami rezonuju kako bi se osjećali manje usamljeno u situaciji u kojoj se nalaze, itd.

Ovdje ne možemo pričati o “vječnom sadržaju” kao na sajtu. Sadržaj traje kraće, što ne znači da je potrošan, već prosto traži da se stalno pojavljuješ i ponavljaš. Ali upravo u tome je moć – ljudi se vremenom naviknu na tvoje lice i način razmišljanja, i upravo tvoja repetitivnost radi posao.

Naravno, da bi bio repetitivan na način koji nije dosadan tvojoj publici, već zapravo gradi povjerenje, opet – moraš da imaš content marketing strategiju. I to smislenu, u skladu sa prodajnim lijevkom, tvojom ciljnom publikom i ponudom.

Npr. ako si konsultant za optimizaciju poslovnih procesa, možeš da koristiš:

• Storytelling postovi tipa studije slučaja: “Radila sam sa malim timom koji je svako jutro trošio sat vremena na briefing sastanke. Sat vremena × 5 ljudi = 25 radnih sati nedeljno, samo da bi naglas, pred šefom razmenili informacije koje su već svima bile poznate. Uveli smo jednostavan dashboard i skratili sastanke na 10 minuta. Ušteda? Preko 80 sati mesečno.“
• Mini-karusel: “3 znaka da su vaši poslovni procesi zastareli” – svaki slajd kratak, jasna poruka, lako za djeljenje.
• Kratki video: objašnjavaš u 60 sekundi kako jedan Excel sheet može da zamjeni 5 nepotrebnih mejlova dnevno.
• Q&A format: odgovaraš na često pitanje svoje ciljne publike, npr. “Kako uopšte prepoznati da je mojoj firmi potrebna optimizacija poslovnih procesa? Koji su simptomi?”

I tako dalje.

U svakom slučaju, content marketing strategija na mrežama izgleda tako da ljudima, prije nego što im ponudiš svoje usluge (odnosno prije nego što kreneš da forsiraš prodaju), prvo moraš konzistentno i dugoročno pokazivati da razumiješ njihove probleme, imaš praktična rješenja i implementiraš već ta riješenja za druge ljude njima slične.

Tako gradiš poverenje i vidljivost, a kad njima stvarno zatreba neko da im sredi haos u firmi, sjetiće se baš tebe, jer si već mjesecima „ispijala kafu u njihovom kafiću“.

3.     Šta imaju zajedničko content marketing strategija za sajt i mreže?

I sajt i mreže imaju isti cilj: da te tvoji potencijalni klijenti vide, da im uliješ poverenje i da ostaneš na njihovom radaru dok ne dođe pravi trenutak da ti se jave.

Na obe platforme:

• moraš da znaš kome se obraćaš
• moraš da nudiš vrijednost koja rješava realne probleme tvoje publike
• moraš da budeš konzistentno prisutan/na

Drugim riječima, i jedno i drugo traži da stalno imaš spreman sadržaj.

E sad, ako ti ovo sve zvuči kao previše truda, dobra vijest je da ne moraš stalno da izmišljaš nove ideje za sadržaje. Štaviše, jednu ideju/jedan format možeš da obrneš na desetine puta, na desetine kanala, a da ne budeš dosadan/na.

Primjera radi, jedan duži sadržaj (neka to bude blog post od 2000 riječi) možeš da pretvoriš u desetine manjih komada za različite mreže.

Tipa, iz tog bloga možeš identifikovati 10 pitanja na koja si u njemu dao odgovor, i svako pitanje + odgovor pretvoriti u po jednu LinkedIn objavu.

Ako imaš neku listu u tom blogu, pretvori je u instagram carousel.

Ako imaš neki životan primjer, pretoči ga u storytelling tip videa za Instagram ili TikTok, itd. itd.

Na taj način:

• štediš vrijeme
• ostaješ dosljedan u poruci
• lakše pokrivaš sve kanale na kojima ti je publika

Napomena: Samo je bitno da ne radiš puko kopiranje formata sa jedne mreže na drugu, u identičnom formatu (dakle bukvalno copy paste), jer je to marketinški suicid. Iskoristi istu ideju, ali je prilagodi algoritmu i preferencijama publike na svakoj mreži ponaosob. Dakle, radiš repurposing, a ne recikliranje sadržaja.

Ako ti ovo zvuči komplikovano ili nemaš vremena da sve sam radiš – zakaži besplatan 20-minutni sastanak sa mnom i rećiću ti kako ti mogu pomoći da napraviš jasnu content marketing strategiju, tako da ti svaki tekst, bilo na sajtu ili na mrežama, ima smisla i donosi rezultat u vidu klijenata.